The Border Area of Croatia and Bosnia and Herzegovina - History, Population, and Migrations (POHIB)

Croatia shares its longest border with Bosnia and Herzegovina. The border area between BiH and Croatia represents a zone where two cultures meet, and historically, two civilizations. This project focuses on researching the history of migrations in this region from the 19th century to the present day, exploring the connections (familial, religious, cultural, etc.) between the two territories, the cultural characteristics of the two zones, the everyday life of people in both countries, and the positions of minorities (religious and national) in the border areas of both states.
By conducting research in archives, libraries, museums, and analyzing available media content about the history, culture, and heritage of this region, the project team will gather information on the studied topic over a period of 48 months. Field research will be conducted, with special attention given to each individual border canton or municipality and border counties. Through collaboration with local authorities, cultural associations, religious organizations, local media, and minority organizations, the history, heritage, and culture of the border zones will be investigated. Part of the research will focus on the culture of memory and the current state of cultural, linguistic, and religious diversity in the border area.
The project aims to extract the experiences of the border population from Bosnia and Herzegovina and the Republic of Croatia to provide examples and recommendations for other border regions in Southeastern Europe. The project also offers guidelines for creating peace, protecting the rights of national minorities and human rights, and encouraging cooperation between border communities in Croatia and Bosnia and Herzegovina.

Glavni ciljevi projekt Pogranični pojas Hrvatske i Bosne i Hercegovine-povijest, stanovništvo i migracije su:

1. Bolje razumijevanje izazova života uz granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine: projekt se bavi problemima s kojima se suočavaju hrvatski građani uz granicu s Bosnom i Hercegovinom kao i bosanskohercegovački građani uz granicu s Hrvatskom. To će sasvim sigurno pomoći Republici Hrvatskoj da razviju strategije za podršku građanima Hrvatske koji žive u pograničnoj zoni.
2. Čuvanje identiteta i kulturnog naslijeđa: hrvatski građani u pograničnom pojasu će na taj način biti upoznati s kulturnim vrijednostima koje postoje uz granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine i bit će upućeni na smjernice koje pokazuju kako očuvati tu kulturnu baštinu koja je dio njihova identiteta
3. Čuvanje kulturnih, nacionalnih i vjerskih specifičnosti. Građani Hrvatske i bit će kroz projekt upoznati sa specifičnostima koje postoje u pograničnim zonama, osobito s vjerskim i nacionalnim specifičnostima.
4. Politika zaštite manjina. Na temelju projekta Hrvatska može razvijati daljnju zaštitu nacionalnomanjinskih skupina poput Bošnjaka, Srba, Ukrajinaca, Poljaka, Rusina, Roma, Albanaca i Crnogoraca koji žive u pograničnim zonama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To može uključivati i zaštitu jezičnih specifičnosti.
5. Regionalna stabilnost. Pogranične zone jačat će kroz projekt pozitivne odnose, a manjine u obje zemlje kao i većinski narodi doprinijet će stabilnosti regije.
6. Jačanje međusobne suradnje i dijaloga Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Hrvatska i Bosna i Hercegovina kroz projekt jačat će međusobni dijalog, a to će ujedno biti i primjer za suradnju u drugim pograničnim zonama (npr. Hrvatska-Srbija, Hrvatska- Mađarska, Hrvatska-Slovenija i Hrvatska -Crna Gora).
7. Povećanje znanja i stručnosti hrvatskih znanstvenika koji sudjeluju na projektu kao i njihovo upoznavanje sa specifičnim problemima pograničnog pojasa Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Dodatni ciljevi su:

1. Analiza pojedinih aspekata položaja pograničnog stanovništva kako bi se omogućilo identificirati najveće probleme s kojima se suočavaju
2. Utvrđivanje uloge matične zemlje (Hrvatske ili Bosne i Hercegovine) na prostoru preko granice
3. Analiza uloge kulture sjećanja u formiranju identiteta pojedinih nacionalnih zajednica uz granicu
4. Analiza stabilnosti regije i uloga pograničnog stanovništva u tom procesu.
5. Analiza lokalne prekogranične suradnje u procesu uvođenja Schengena na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici
6. Promicanje suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te njihovih nacionalnih manjina kako bi se poduprlo očuvanje manjinskih identiteta

Svrha i opravdanost istraživanja:

Pogranične zone u Europi znaju biti vrlo često prostor sukoba dvaju država. Tako nas nedavna agresija Rusije na Ukrajinu, upravo u tim pograničnim zonama podsjeća da pouke iz prošlosti nikada nisu dovoljne. Slična situacija je bila i u pograničnoj zoni Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od vremena Vojne krajine ova je zona bila vojno područje gdje su se ratovi vodili praktički do druge polovine 19. stoljeća. O tome nam svjedoče i promjene granica u 17. i 18. stoljeću, a potom i u 19. stoljeću te niz vojnih utvrda uz samu graničnu liniju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon ratnih sukoba u Drugom svjetskom ratu, prostor granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine postaje ratna zona i u posljednjem, Domovinskom ratu, kada je gotovo čitava zona uz Savu postala poprište ratnih sukoba. Nakon smirivanja sukoba i postavljanja granica na Savi, Uni, Glini, Korani, Ličkoj Plješivici, Dinari, Kamešnici i u Dubrovačkom zaleđu potrebno je naučene lekcije iz ratnih sukoba i pograničnih nesporazuma prenijeti na druge zone kako bi svojim primjerom stanovništvo uz granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokazalo kako je moguće živjeti bez sukoba čuvajući ljudska prava i prava nacionalnih i vjerskih manjina s jedne i s druge strane granice.
Svrha samog projekta jest da se komparacijom pograničnih zona Hrvatske i Bosne i Hercegovine i ukazivanjem na njihove modele zajedničkog života uz granicu, pronađu i drugi modeli za pogranične zone na prostoru jugoistočne Europe i šire. Iako postoje razlike između svakog pograničnog prostora (koje su najčešće vezane za povijesne okolnosti, međusobne sukobe i konflikte), postoje i njihove sličnosti koje će biti istaknute kompariranjem s drugim pograničnim zonama. Proučavanjem pogranične zone Hrvatske i Bosne i Hercegovine i druge regije mogu dobiti ideje za promicanje međugraničnog dijaloga i kulturnih, društvenih i povijesnih vrijednosti pograničja.

Inovativnost projekta:

Projekt može biti inovativan po novim metodologijama koje će biti poduzete u ovom prostoru. Radi se osobito o usmenoj povijesti i komparativnim metodama koje su vezane za arhivska istraživanja. Inovativnost projekta leži i u doprinosu postojećem znanju o prostoru pograničja. Projekt će imati i praktičnu primjenjivost budući da će preporuke koje će biti objavljene u člancima sasvim sigurno donijeti boljem razumijevanju problema pograničnog prostora i konflikta koji su izbijali u pograničnim zonama. Tijekom četiri godine istražene će biti sve lokalne zajednice uz bosanskohercegovačku-hrvatsku granicu. Na taj način bi se istraživale male lokalne zajednice i njihove međusobne isprepletenosti (npr. Vojnić, Slunj i Velika Kladuša ili Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica i Kozarska Dubica i Kostajnica, potom Stara Gradiška i Gradiška, Brčko i Gunja, Čapljina i Metković, Dubrovnik i Trebinje i slično). Ne smije se zanemariti da su stanovnici tih područja, bez obzira na državne granice, stoljećima bili upućeni jedni na druge. Stoga će biti zanimljivo usporediti podatke, posebice s obzirom na događaje 90-ih godina 20. stoljeća koji su promijenili i etničku sliku pograničnoga područja. Također, tek će trebati istražiti koliko će i kako pomicanje Schengenskoga graničnoga pojasa utjecati na stanovništvo s obje strane granice. Nikako se ne smije zanemariti ni činjenica da dobar dio pograničnoga stanovništva ima dvojno državljanstvo, odnosno stanovnici BiH (ne samo etnički Hrvati) imaju i hrvatske dokumente što je također važan čimbenik pri iseljavanju stanovništva u EU. Kroz multidisciplinarni pristup istražit će se koliko su lokalne zajednice (i jesu li još uvijek) međusobno povezane (jezično, kulturno, religijski, ekonomski) te koliko je granica faktor koji ih razdvaja. Budući da istraživanje većine malih lokalnih zajednica na spomenuti način uz hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu na terenu nije do sada poduzeto, a koje bi se bavilo razdobljem od kraja 19. stoljeća do danas, ovaj će projekt na taj način biti pionirski te koristan za male lokalne zajednice.